Inventura je zakonska obaveza te predstavlja godišnji popis imovine i obaveza. Navedena obaveza proizilazi iz Zakona o računovodstvu i reviziji Federacije BiH (Službene novine FBiH, broj 15/21), s ciljem usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem imovine i obaveza.

Godišnji popis (inventarisanje) sredstava i obaveza pravno lice je obavezno da izvrši na kraju poslovne godine, sa stanjem 31.decembra tekuće godine. Popis se može vršiti i više puta u toku godine (vanredni popis), ali navedeni popisi ne oslobađaju pravno lice od popisa na kraju poslovne godine.

Ukoliko pravno lice ne popiše imovinu i obavezu u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice, a novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice. Kako bi se inventura što kvalitetnije provela nužno je obaviti pripremne radnje koje će olakšati i osigurati da se sve obavi u zadanom roku.

Faze provođenja inventure:

• Pripremne radnje – Internim općim aktom i Odlukom o popisu obuhvaćaju imenovanje popisne komisije (člana komisije može činiti svaki uposlenik koji ne rukuje sredstvima koja su predmet popisa), pripremu popisnih mjesta i popisnog materijala, definiranje i sastavljanje plana i uputa za obavljanje popisa
• Provođenje popisa - fizička provjera imovine i obveza te ispunjavanje popisnih lista sa stvarnim stanjem
• Usporedba knjigovodstvenog i stvarnog stanja - utvrđivanje inventurnih razlika (viškova i manjkova)
• Sastavljanje izvještaja o obavljenom popisu - donošenje zaključaka o rezultatima popisa te prijedlog postupanja s pojedinim oblicima imovine i obveza
• Donošenje odluke o postupanju s utvrđenim rezultatima popisa - konačnu odluku o postupanju s rezultatima popisa donosi uprava društva. Odluka je temelj za računovodstvene promjene, najkasnije 45 dana od dana isteka poslovne godine.
• Računovodstvena evidencija - nakon provedene inventure potrebno je napraviti odgovarajuća knjiženja u računovodstvu

Inventurne razlike predstavljaju razliku stvarnog, popisanog stanja u odnosu na knjigovodstveno. Rezultati inventure mogu pokazivati da stvarno stanje može biti veće u odnosu na knjigovodstveno i tada govorimo o višku, ili da ono može biti manje nego knjigovodstveno i tada imamo manjak. U nastavku Vam donosimo više informacija o tome, šta kada imamo inventurne razlike. 

 Inventurni višak

Iako je višak nešto što se ne bi smjelo pojavljivati, u praksi ipak imamo i ove situacije. One se pojavljuju npr. zbog:

• pogrešnog zavođenja robe pri ulazu,
• neevidentiranja ulaza,
• pogrešno izdate robe, odnosno zamjene artikala pri izdavanju,
• ili pak zbog drugih nedozvoljenih radnji.

Ukoliko se radi o uobičajenim poslovnim procesima pri kojima je višak nastao, on se evidentira na prihode. 

Inventurni manjak

Kada je popisano stanje manje od evidentiranog stanja, govorimo o manjku. Manjak, kao posljedica ljudskog faktora, u pravilu tereti odgovorno lice. Tada se u knjigovodstvu manjak ne evidentira kao trošak, već kao potraživanje od uposlenika i to u visini nabavne vrijednosti sa pripadajućim iznosom PDV-a. Ukoliko se pak odluči ne teretiti odgovorna osoba, manjak se iskazuje kao nepriznati trošak.Porezni tretman manjka zavisi o uzroku njegovog nastanka, načinu evidentiranja istog te količini.Neoporezivi manjakU neoporezive manjkove spadaju:

• Kalo, rastur, kvar i lom, do visine utvrđene Normativom za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV,
• Manjkovi uzrokovani višom silom, kao što su poplava, požar, zemljotresi i sl.,
• Manjkovi nastali zbog proteka roka trajanja dobara, pod uslovom da je rok trajanja utisnut na ambalaži proizvoda ili na drugi način određen od proizvođača, te da je pri uništenju navedenih dobara prisutan predstavnik sanitarne inspekcije.

Ukoliko se radi o licima koja nisu registrovani PDV obveznici, onda manjkovi i dobra ne podliježu obavezi plaćanja PDV-a. Propisi koji definišu neoporezivi manjak su: Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u član 11., Normativ za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća porez na dodatu vrijednost, Pravilnik o primjeni Zakona o akcizama u BiH.  

Usaglašavanje potraživanja i obaveza

Pravna lica su dužna prije sastavljanja finansijskih izvještaja usaglasiti međusobna potraživanja i obaveze (konfirmacija salda). Kao dokaz postojanja određenog stanja potraživanja i obaveza koriste se knjigovodstveni podaci pravnih lica koji se unose i potvrđuju odgovarajućom knjigovodstvenom ispravom – obrazac izvod otvorenih stavki. Dužnik, primalac konfirmacije je dužan pošiljaocu, povjeriocu ili njegovom revizoru odgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana. Stanje obaveza i potraživanja se utvrđuje na dan 31. decembra tekuće godine.